
ZANMILJIVI LINKOVI:
www.mrrsvg.hr
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumskog i vodnog gospodarstva
www.mjr.hr
Minis. javnih radova
www.mfin.hr
Ministarstvo financija
www.mingo.hr
Ministarstvo gospodar.
www.eizg.hr
Ekonomski institut, ZG.
www.pravosudje.hr
Ministarstvo pravosuđa
www.mzopu.hr
Ministarstvo zaštite okoliša i
prost. uređenja
www.mzos.hr
Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i športa
www.dzs.hr
Državni zavod za statistiku
www.ijf.hr
Institut za javne financije
www.imo.hr
Institut za međunarodne odnose
|
REGIONALNA POLITIKA
RH – JUČER I DANAS
Sadašnji pravni okvir ne sadrži jedinstveni zakonski akt koji bi sustavno rješavao problematiku regionalnog razvoja na cijelom državnom teritoriju. Umjesto toga, postoji niz zakona koji su relevantni za reguliranje i provođenje politike regionalnog razvoja. Među njima treba izdvojiti one kojima se eksplicitno reguliraju pitanja razvoja onih područja Republike Hrvatske koja zaostaju u razvoju. To su: Zakon o otocima (NN 34/99, 32/02, 33/06), Zakon o područjima posebne državne skrbi (NN 26/03, 42/05, 90/05), Zakon o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02, 32/02, 117/03), te Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara (NN 44/01, 90/05) i Zakon o Fondu za regionalni razvoj (NN 107/01).
Sagledano institucionalno, također ne postoji jasno zakonski definiran institucionalni okvir za provođenje regionalnog razvoja. Na nacionalnoj razini u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva kao koordinativnog tijela za pitanja regionalnog razvoja ustrojena je Uprava za integrirani regionalni razvoj. U okviru samoupravnog djelokruga regionalnih i lokalnih jedinica, u županijama i ne malom broju gradova postoje upravna tijela nadležna za pitanja regionalnog, odnosno, lokalnog razvoja. Uz to, u nekim županijama i gradovima postoje županijske, tj. lokalne razvojne agencije, poduzetnički centri, tehnološki centri i druge razvoje institucije koje rješavaju gospodarska i druga razvojna pitanja na regionalnoj (lokalnoj) razini.
REGIONALNA
POLITIKA RH – USKORO
Projekt "Strategija i jačanje kapaciteta za regionalni razvoj" koji je proveden uz međunarodnu tehničku pomoć i financiran iz sredstava Europske unije kroz CARDS program za Hrvatsku za 2002. godinu, u razdoblju od prosinca 2003. do listopada 2005. godine, rezultirao je pripremljenim nacrtom Nacionalne strategije regionalnog razvoja Hrvatske i akcijskim planom za prve dvije godine. Također je pripremljen i prijedlog nacrta Zakona o regionalnom razvoju, kao i niz prijedloga podzakonskih akata u vidu smjernica i metodoloških uputa za uspostavu nove institucionalne strukture, pripremu strateških razvojnih programa i sl. Novi Zakon o regionalnom razvoju, još nije donesen, a u njemu se nalaze ključne odredbe za upravljanje regionalnim razvojem, kao što su one o partnerstvu, programiranju, praćenju i evaluaciji. Osim toga, zakon će propisati i novi model za utvrđivanje područja koja zaostaju u razvoju kako bi se stvorila bolja osnova za usmjereniji pristup rješavanju problema upravo onih područja čije su razvojne poteškoće najveće. Time je stvoren zakonski okvir i programska osnova za regionalni razvoj i stvaranje apsorpcijskog kapaciteta za buduće strukturne fondove EU do razine županija. Uslijed participativnog procesa, u izradi nacrta Strategije i Zakona su bili uključeni pored nacionalne, i mnogi predstavnici različitih institucija lokalne razine.
PRIDRUŽIVANJE EU I REGIONALNA POLITIKA
Održavanjem prve sjednice međuvladine konferencije između država članica EU-a i Republike Hrvatske na kojoj su razmijenjena Opća stajališta Europske unije i Republike Hrvatske 3. listopada 2005. godine Europska unija odlučila je otvoriti pregovore za punopravno članstvo s Republikom Hrvatskom. 20. listopada 2005.g u Republici Hrvatskoj započeo je proces tzv. screeninga odnosno dubinske analize usklađenosti hrvatskog zakonodavstva sa pravnom stečevinom Europske unije. Screening cjelokupnog zakonodavstva je u tijeku, a vrši se po poglavljima. Za svako je poglavlje bila oformljena radna skupina. Radne skupine za pripremu pregovora po pojedinim poglavljima pregovora sudjelovale su u analitičkom pregledu i ocjeni usklađenosti zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije (screening) te u izradi nacrta prijedloga pregovaračkih stajališta, uz potporu tijela državne uprave ili drugih tijela određenih nositeljima pojedinog poglavlja pregovora – pravne stečevine Europske unije i europskog koordinatora tog tijela. Svaka radna skupina imala je voditelja koji upravlja radom radne skupine u dogovoru s članom Pregovaračke skupine koji je zadužen za koordinaciju pojedinog poglavlja pregovora. Među poglavljima značajno mjesto zauzima poglavlje Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata. Voditelj radne pregovaračke skupine za poglavlje Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata je prof.dr.sc. Branko Grgić.Glavni pregovarač je dr.sc. Zlatan Fröhlich. Screening za poglavlje Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata završenje potkraj rujna 2006 godine.
Dobivanjem statusa zemlje kandidatkinje i objavljivanjem Pretpristupne strategije za Hrvatsku, Hrvatskoj se otvaraju tri pretpristupna fonda - PHARE, ISPA i SAPARD. U prva dva Hrvatska sudjeluje od 2005. godine, dok u SAPARD-u radi složenije procedure provedbe sudjeluje od 2006. godine. Dosadašnji programi CARDS, Phare, ISPA i SAPARD su u novom programskom razdoblju od 2007.-2013. zamijenjeni Instrumentom pretpristupne pomoći (eng. Instrument for Pre-Accession Assistance - IPA). Program IPA uspostavljen je Uredbom Vijeća EU br. 1085/20061, a njegova financijska vrijednost za sedmogodišnje razdoblje za sve države korisnice iznosi 11,468 milijardi eura. 12. lipnja 2007. godine donesena je Uredba komisije br. 718/20072 o provedbi Uredbe Vijeća EU o uspostavi programa IPA.
Osnovni su ciljevi programa IPA potpora državama kandidatkinjama (Hrvatska, Makedonija, Turska) i državama potencijalnim kandidatkinjama (Albanija, Bosna i hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Srbija) u usklađivanju zakonodavstva s pravnom stečevinom EU te provedbi usklađenih propisa, kao i u pripremama za korištenje fondova koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju kao državi članici Unije (strukturni i poljoprivredni fondovi, Kohezijski fond).
Zbog učinkovitije provedbe osnovnih ciljeva IPA program je podijeljen na pet komponenti:
- Pomoć u tranziciji i jačanje institucija
- Prekogranična suradnja
- Regionalni razvoj
- Razvoj ljudskih potencijala
- Ruralni razvoj
Financijska sredstva namijenjena Republici Hrvatskoj prema komponentama programa IPA za razdoblje od 2007. do 2011. godine iznose 749,83 mil. €.
Najveći iznos koji se planira alocirati kroz razdoblje do 2011. godine je za III.komponentu – Regionalni razvoj i to u iznosu od 257,35 mil EUR.
Dva su osnovna uvjeta za povlačenje sredstava i provedbu projekata:
- izrada strateških dokumenata i priprema projekata i nadzor nad provedbom istih;
- akreditacija institucija za upravljanje programima i projektima.
U okviru III. komponente IPA-e, Regionalni razvoj pripremljena su i prihvaćena tri strateška programa:
- Operativni program za regionalnu konkurentnost (u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva)
- Operativni program za promet (u nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture)
- Operativni program zaštite okoliša (u nadležnosti Ministarstvo zaštite okoliša, graditeljstva i prostornog uređenja)
|